5. Granulationes
U toku hronične upale, pored nekroze tkiva i eksudacije, koje su izražene u manjoj mjeri, daleko je izraženija pojava umnožavanja (proliferacije) stanica lokalnog vezivnog tkiva – fibrolasta i fibrocita, pericita i endotelnih stanica, histiocita i makrofaga, limfocita, plazmocita i eozinofilnih granulocita. Upalne stanice su manjim dijelom lokalnog karaktera (histogene prirode), a većim dijelom su hematogenog porijekla, tj. emigracijom i sa eksudatom dospijevaju u ognjište upalne reakcije. Stvaraju se i novi kapilarni sudovi, koji ovom tkivu daju crvenu boju, jer su ispunjeni eritrocitima. Pupoljci krvnih sudova stoje vertikalno u odnosu na površinu tkiva. Ovakvo vezivno tkivo koje je bogato kapilarima zove se (hroničnim, nespecifičnim) granulacionim tkivom.
Mikroskopski se između proliferisanih kapilara uočava mlado vezivno tkivo prožeto obiljem upalnih stanica – limfocitima koji se raspoređuju oko kapilara u vidu mufa, plazma stanicama, makrofagima, histiocitima, eozinofilima. Omjer staničnih elemenata (vezivnih i upalnih stanica) je varijabilan u pojedinim vidnim poljima.
Granulaciono tkivo ima zrnast izgled usljed prisustva brojnih granula koje odgovaraju mjestima grananja većih krvnih sudova. Ovo tkivo krvari na dodir. Zacjeljuje stvaranjem vezivnih ožiljaka.